Arheološka iskopavanja i ispitivanja kostiju, pećina i raznih drevih predmeta su pokazala da neandertalci nisu bili toliko pritimitivni kao što se ranije mislilo.
Neandertalci su naši najbliži izumrli srodnici i moderni ljudi dele 99,7% njihove DNK. Ova intrigantna bića su bila rasprostranjena širom Evrope i zapadne Azije dug vremenski period, pre oko 400.000 godina, i izumrli su u Evropi pre oko 40.000 godina.
Mnoga nedavna otkrića nam pokazuju da su neandertalci pokušali da stvore kompleksno društvo zasnovano na različitim tradicijama, verovanjima a mi smo potcenili njihovu inteligenciju.
- DNK neandertalca još uvek utiče na gene modernih ljudi
Svi koji danas žive van Afrike imaju malu količinu neandartalca u sebi, a mnogo njihovih genoma živi i doprinosi pojedinim osobinama u modernim ljudima.
Uticaj genetskog doprinosa neandertalaca je neizvesan, ali su naučnici pronašli dokaze da DNK sekvence neandertalaca i dalje utiču na to kako se geni uključuju ili isključuju kod modernih ljudi. Genetski efekti neanadertalaca verovatno doprinose osobinama kao što su visina i podložnost šizofreniji ili lupusu, utvrdili su istraživači. Naučnici su ranije takođe pronašli korelacije između gena neandertalaca i osobina kao što su metabolizam masti i depresija.
- Neandertalci su svoje pećine ukrašavali stenama
Neandertalci su delili ljudsku radoznalost za prirodu i cenili lepotu. Arheolozi su otkrili da su neandertalci skupljali predmete koje su smatrali vrednim. U hrvatskom mestu Krapina postoje dokazi da su neandertalci koji su tamo živeli pre 130.000 godina skupljali krečnjačke stene i koristili ih za ukrašavanje svojih pećina.
Ove stene su imale simboličko značenje za neandertalce, a takođe su se i smatrale lepima.
- Neandertalci su krerirali nakit pre 40.000 godina
Drevni nakin je pronađen u nekoliko praistorijskih grobnica širom sveta, ali ko bi pomislio da su neandertalci uživali i pravili nakit još pre 40.000 godina!
Predmeti otkriveni u pećini Grotte du Renne u Francuskoj otkrivaju veliki broj fragmenata kostiju i drevnih predmeta koji su sada pravilno istraženi, a rezultati analize su intrigantni. Naučnici su ustanovili da su fragmenti kostiju korišćeni za proizvodnju nakita neandertalaca.
- Neandertalci su koristili lekove na bazi bilja za lečenje bolesti
Naučnici su ispitali drevnu DNK pronađenu u dentalnom plaku od četiri neandertalca koja su pronađena u pećinama Spaj u Belgiji i El Sidron u Španiji. Studija otkriva da su neandertalci koristili biljne lekove za lečenje bola i bolesi.
Istraživači su otkrili da su neandertalci koji su živeli u El Sidron pećiini bili vegetarijanci. Oni su jeli pinjole, pečurke i koru drveta. Neandertalci koji su su naseljavali pećinu Spaj su konzumirali vunaste nosoroge i evropske divlje ovce, sa divljim pečurkama.
Dakle, ove dve grupe su imale dosta različine životne stilove, ali su obe bile upoznate sa prednostima biljnih lekova.
- Neandertalci su gradili drevne podzemne kamene prstenove iz nepoznatih razloga
Duboko u pećini u Francuskoj postoje dva misteriozna drevna kamena prstena napravljena od strane grupe ljudi koja je savladala podzemnu životnu sredinu.
Graditelji ovih kamenih prstenova, koji se sada smatraju jednom od najstarijih konstrukcija na svetu, su zbunjivali arheologe i istoričare godinama, ali nedavna istražvanja ukazuju da su ovu strukturu izgradili neandertalci pre 176.500 godina, ali ostaje nepoznato zašto su podzemni kameni prstenovi izgrađeni.
- Neandertalci su koristili čačkalice mnogo pre nas
Iskopavanja istraživača na severu Španije su potvrdila da su čačkalice korišćene mnogo pre našeg vremena.
Drvena vlakna su pronađena na zubu u 1,2 miliona godina staroj vilici hominina koja je pronađena u iskopinama. Vlakna su pronađena u žlebu na dnu zuba, ukazujući da su tu došla redovnim čačkanjem zuba. Naučnici su pronašli najstariji poznati primer ove vrste čišćenja zuba dok su istraživali zube na 49.000 godina starim ostacima neandertalca u El Sidron pećini u Španiji.
- Neandertalci su posećivali specijalnu pećinu u Džerziju više od 100.000 godina
Arheolozi su iskopavanjem u Džerziju otkrili da su, uprokos globalno značajnim promenama u klimi i predelu, neandertalci nastavljali da posećuju La Cotte de St Brelade, primorsku pećinu, više od 100.000 godina. Zašto je baš ova pećina bila toliko važna našim precima?
Ovi drevni ljudi su prvi put posetili ovu pećinu pre oko 180.000 godina, i nastavili su da se vraćaju do pre 40.000 godina.
Očigledno je da je pećina bila od velikog značaja neandertalcima, i smatrana je posebnim mestom.
- Varggrottan: Misteriozna “Vučja pećina“ je bila dom neandertalcima pre 130.000 godina – najstarije ljudsko prebivalište u Skandinaviji
U Finskoj još uvek ima mnogo neistraženih drevnih pećina koje čuvaju mnoge tajne. Jedna od njih se zove Varggrottan, što u prevodu znači “Vučja pećina.“
Kada su arheolozi istražili misterioznu pećinu, pronašli su veliki broj predmeta koji ukazuju da je to bio dom neandertalcima pre 130.000 godina.
I dalje se raspravla o ovim kontroverznim predmetima iskopanim u pećini, ali ako su oni pripadali neandertalcma, onda nema sumnja da Varggrottan zauzima posebno u istoriji, što ga čini jednim od najstarijih otkrivenih domova drevnih ljudi u Skandinaviji.
- Neandertalci su sahranjivali svoje mrtve i razvili duhovna verovanja
Postoje dokazi da su neandertalci pravili simbolične ili ukrasne predmete, i namerno sahranjivali svoje mrtve. Ponekad su njihove grobove obeležavali darovima, kao što je cveće. Ni jedni drugi primati, niti neka ranija ljudska vrsta, nisu nikada praktikovali ovo sofisticirano i simboličko ponašanje.
Ali, da li su neandertalci bili i religiozni?
Postoje dokazi iz poznog srednjeg paleolita (pre oko 50.000 godina) koji pokazuju rani oblik religoznog ili duhovnog verovanja među neandertalcima. Ovi dokazi se baziraju na njihovim namernim sahranama sa posmrtnom imovinom. Ritualno sahranjivanje mrtvih je veoma stara tradicija koja datira najmanje od pre nekoliko desetina hiljada godina. Postoje znaci darova u grobnicama koji datiraju od pre 120.000 godina, a namerno sahranjivanje je pripisano neandertalcima.
- “Čovek iz Altamure“ – najstariji uzorak neandertalske DNK ikada pronađen
Fosilni skelet “čoveka iz Altamure“ zatvoren u kalcitnim formacijama i pronađen u pećini 1993. godine u Apuliji u Italiji, pripada homo neandertalensisu. Analiza kalcitnih formacija na “čoveku iz Altamure“ pokazuje da su se formirale pre 172.000 do 130.000 godina, tokom perioda kada su se ledeni pokrivači širili sa Antarktika i Grenlanda.
Stoga, skeleton iz Altamure predstavlja najstarijeg neandertalca iz kog su izdvojeni endogeni DNK.
Webtribune.rs