Naredna industrija od milijardu dolara neće biti usluga ili proizvod – to će biti unapređnje ljudi, otkrio je stručnjak.
Pretpostavlja se da će ludi imati pristup tehnologiji koja će im omogućiti da se “unaprede u bogove.“
Autor bestselera Juval Noa Harari je takođe upozorio da zbog toga što neće svi moći da iskuse unapređenje, zbog troškova, doći će do podele koja bi mogla pokrenuti “stare rasisističke ideologije“ – ali ovaj put, razlike će biti “projektovane i proizvedene.“
“Najveća industrija 21. veka će verovatno biti unapređenje ljudskih bića,“ rekao je Harari, koji istražuje mračnu budućnost čovečanstva i “uspon beskorisne klase“ u svom romanu Homo Deus: Kratka istorija sutrašnjice.
Ljudi rade na istom hardveru i softveru već nekih 200.000 godina, ostavljajući nas da budemo krajnji projekat – i to je ono gde Hararijevo predviđanje dolazi do izražaja.
“Kada razmišljamo o budućnosti obično mislimo o svetu u kom su ljudi identični nama i imaju bolju tehnologiju: Lasersko oružje, inteligentne robote i svemirske brodove koji putuju brzinom svetlosti,“ podelio je Harari na svom internet sajtu.
“Ipak, revolucionarni potencijal buduće tehnologije je da promeni same Homo sapiense, uključujući i naša tela i naše umove, a ne samo naša vozila i oružje.“
“Najneverovatnija stvar u vezi budućnosti neće biti svemirski brodovi, nego bića koja upravljaju njima.“
“Ljudi će se unaprediti u bogove.“
I mada ove ideje mogu zvučati napregnuto ili kao nešto iz naučno-fantastičnog filma, tehnološki giganti u svetu već rade na tome da to postane realnost.
Google ima odeljenje koje se fokusira isključivo na “prevazilaženje smrti,“ istakao je Harari.
Ali, samo zato što je ovo unapređenje predviđeno, to ne znači da će ga svi iskustiti.
Kao što je napredak sa telefona na preklop na iPhone bio skup, tako će biti i prelazak u naprednije biće.
Veruje se da će ova poboljšanja “dovesti do veće nejednakosti prihoda nego ikada ranije,“ rekao je Harari.
Ova podela može takođe vratiti stare svetske rasističke ideologe, ali umesto da to budu zbog bioloških razloga, biće zbog stvari koje su konstruisane ili proizvedene.
Harari takođe veruje da će napredna bića imati manje posla tokom dana, jer će većina zadataka biti obavljena od strane robota i veštačke inteligencije – ostavljajući im vremena da igraju kompjuterske igrice i da provode svoje živote uronjeni u virtuelnu realnost.
Pored unapređenja ljudskih bića, Harari takođe predviđa svet u kom čovečanstvo može postati “večno beskorisno,“ zbog sve većih mogućnosti veštačke inteligencije.
Istoričar i profesor na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu poredi sudbinu ljudi sa onima koji su osuđeni protagonisti u priči o dečaku koji je vikao vuk, prenosi Guardian.
Iako su ljudi dugo predviđali da će mašine preuzeti veći dao našeg društva, veliki broj takvih prognoza se još nije ostvario.
Ali na kraju, kao i vuk, Harari kaže da će veštačka inteligencija konačno postići ono čega su se mnogi plašili.
Nastala promena bi mogla ostaviti ljude nezaposlenima i bez ikakvih ciljeva, objašnjava Guadian.
“Kao samonapravljeni bogovi planete Zemle, koje bismo projekte trebali da preduzmemo, i kako ćemo zaštiti ovu krhku planetu i samu ljudsku vrstu od naših destruktivnih moći?“
Ove “desktruktivne moći“ su već počele da se dešavaju, navodi Harari.
Veštačka inteligencija je počela da nadmašuje ljude u mnogim oblastima, i nema garancija da ćemo mi moći da držimo korak sa njom, ako se to nastavi.
“Deca koja žive danas će se suočiti sa posledicama,“ rekao je Harari za Guardian.
“Većina onoga što ljudi uče u školi ili na fakultetu će verovano biti nevažno do vremena kada napune 40 ili 50 godina.“
“Ako žele da zadrže posao, i da razumeju svet, i budu relevantni za ono što se dešava, ljudi će morati morati da se menjaju iznova i iznova i sve brže i brže.“
Kako ljudi postaju funkcionalno “beskorisni,“ možda više nećemo imati vrednost u očima političkog i ekonomskog sistema.
Ovo bi moglo rezultirati time da ljudi izgube osećaj svrhe.
U post-radnom svetu, ljudske emocije će možda biti kontolisane lekovima i virutelnom realnošću, a ne iskustvima iz stvarnog života, objašnjava Guardian.
Da bi se sprečio ovaj sumoran ishod, autor sugeriše da ljudi ovo pitanje shvate vrlo ozbiljno.
Umesto da prepuste sudbinu veštačke inteligencije isključivo diskusijama naučnika, Harari kaže za Guardian da to treba da postane deo političkog programa, takođe, kako bi se proširila vizija toga šta bi se moglo desiti i pomoći da se “odluči dalji tok čovečanstva.“
Webtribune.rs