Bivši predsednik Barak Obama je odobrio Državnoj bezbednosnoj agenciji (NSA) posebna ovlašćenja neposredno pred odlazak sa funkcije kako bi osigurao da agencija može da “sruši Trampa“.
Prema januarskoj priči New York Times-a, Obama je misteriozno proširio ovlašćenja Državne bezbednosne agencije da presretnu ličnu komunikaciju predsednika – nešto čega on sam nikada nije bio žrtva:
“Nova pravila značajno prekidaju dugotrajna ograničenja toga, šta NSA može uraditi sa informacijama dobijenim od njenih najmoćnijih operacija praćenja, koje su, u velikoj meri, neregulisane američim zakonima o prisluškivanju. One uključuju prikupljanje satelitskih prenosa, telefonskih poziva i mejlova“.
Nekada ograđivana, kako bi se izbegle povrede privatnih građana koji su uhvaćeni u mrežu “Crne udovice” i njenih tehnoloških naslednika, NSA je iznenada dobila veću slobodu po pitanju toga šta može da podeli sa drugim, možda politiziranijim organima obaveštajne zajednice. Zašto?
Državni tužilac Loreta Linč je potpisala nova pravila, dozvoljavajući NSA da širi “sirove signale obaveštajnih podataka“, nakon što ih je direktor nacionalne obaveštajne službe, Džejms Klaper, potipisao 15. decembra.
Ranije je NSA filtrirala informacije pre nego što ih podeli sa drugim agencijama, kao što su CIA ili obaveštajne grane FBI-a i Administracija za borbu protiv droge.
Analitičari NSA su prosleđivali samo informacije za kojie su smatrali da su priklade, izostavljajući identitet nevinih ljudi i irelevantnih ličnih podataka.
Sada će druge obaveštajne agencije moći direktno da pretražuju sirova spremišta komunikacija koje je presrela NSA, a zatim primeniti takva pravila za “minimiziranje“ upada u privatnost.
Advokat Patrik Tomi je izjavio da je NSA prisluškivanjima ugrozila prava pojedinaca na slobodu govora i da oni sada prilikom korištenja interneta strahuju od toga da ih neko prati. On je istakao da se domaći internet podaci često usmeravaju ili čuvaju u inostranstvu, odakle se mogu pokupiti bez sudskog nadzora.
“Umesto dramatičnog proširivanja pristupa vlade tolikim ličnim podacima, potrebna su nam mnogo čvršća pravila o zaštiti privatnosti Amerikanaca“, rekao je Tomi. “Sedamnaest različitiH vladinih agencija ne treba da ima pristup mejlovima Amerikanaca koje su razmenjivali sa članovima porodice, prijateljima i kolegama, ukoliko nema nalog.“
Tačno. Ali Četvrti amandman je davno napustio štalu zajedno sa konjima. Google, Facebook i Amazon znaju više o vama nego CIA ili FBI ikada ranije. A najveći deo ličnih podataka ste obezbedili upravo vi.
Razmislite o tome kada se sledeći put “čekirate“, ili postavite slike svojih voljenih i pričate o vašim planovima za putovanje.
Webtribune.rs