Novi deklasifikovani dokumenti CIA-e pokazuju da su teorije zavere oko atentata na Džona Kenedija tačne i da su prikrivane godinama.
- godine je CIA objavila deklasifikovan izveštaj koji dokazuje da je direktor CIA-e, Džon Mekon, namerno zadržavao informacije od javnosti u vezi ubistva Džona Kenedija.
Kako Politico piše, prema izveštaju istoričara CIA-e, Mekon, koji je umro 1991. godine, je bio u srcu “benignog zataškavanja“ u špijunskoj agenciji, sa namerom da zadrži komisiju fokusiranu na “ono što je Agencija u to vreme verovala da je “najbolja istina“ – da je Li Harvi Osvald, sa još neutvrđenim motivima, samostalno učestvovao u ubistvu Džona Kenedija.“
Najvažnija informacija koju je Mekon zadržao u istrazi 1964. godine, navodi se u izveštaju, bilo je postojanje, već godinama, da je CIA planirala atentat na Kastra, što je postavilo CIA-u u dosluh sa Mafijom. Bez ove informacije, komisija nikada nije ni znala da postavi pitanje da li je Osvald imao saučesnike na Kubi ili bilo gde drugo, koji su želeli Kenedija mrtvog u znak odmazde za Kastra.
“Ako komisija nije znala da pita o tajnim operacijama vezanim za Kubu, on nije hteo da im da bilo kakve sugestije o tome gde da traže,“ navodi se u izveštaju CIA-e.
Iako se ovaj izveštaj može označiti kao “benigni“ od strane CIA-e kao pokušaj da se umanji njegov značaj, to je ipak bilo zataškavanje – zataškavanje koje je zaustavilo dalju istragu Osvalda i njegove potencijalne veze sa Kubom i bilo kojim od njegovih mogućih veza ili saučesnika.
Prema izveštaju, još jedan visoki zvaničnik CIA-e je rekao da je čuo Mekona da je rekao da namerava da se “samostalno pozabavi celom tom stvari sa komisijom.“
Prvobino pečatiran sa “secret/noforn,“ što je značilo da se ne deli van agencije ili sa stranim vladama, u izveštaju se ne spominje zbog čega je Mekon bio motivisan da ide toliko daleko u prikrivanju ove informacije. Međutim, to zapravo ukazuje da mu je možda Bela kuća naložila da je sakrije.
Prema izveštaju, Mekon je “podelio interes administracije kako bi izbegao obelodanjivanje tajnih akcija koje bi u datim okolnostima uplele CIA-u u teorije zavere i eventualno dovele do optužbi za teške američke reakcije protiv izvršilaca atentata,“ navodi se u tekstu. “Ukoliko komisijia nije znala da pita o tajnim operacijama vezanim za Kubu, on nije hteo da im daje bilo kakve sugestije o tome gde da traže.“
Osim ovog zataškavanja, u izveštaju se takođe priznaje da je CIA zapravo bila u komunikaciji sa Osvaldom pre atentata, i da je špijunska agencija tajno pratila njegovu poštu.
Prema Politico-u, CIA-in program otvaranja pošte, za koji je kasnije utvrđeno da je potpuno nezakonit, imao je kodni naziv HTLINGUAL. “Bilo bi iznenađujuće da direktoru Centralne obaveštajne agencije nije rečeno o programu“ nakon atentata na Kenedija, navodi se u izveštaju. “Ako nije, onda su ga njegovi podređeni prevarili. Ako je znao o HTILINGUAL izveštavanju o Osvaldu, on nije bio iskren sa komisijom – verovatno da bi zaštito operaciju koja je bila veoma podeljena i, ako bi se otkrila, sigurno bi izazvala polemiku.“
Kako korporativni mediji pamte Džona Kenedija, možete biti sigurni da će oni sigurno izbeći bilo kakvo pominjanje ovog izveštaja. Iako svakako nije sveti gral, on daje kredibilitet činjenici da ogromna većina Amerikanaca ne veruje u zvaničnu priču vlade – jer oni imaju sve razloge da ne veruju ni reč onoga što CIA kaže.
“Odluka Mekona i lidera Agencije 1964. godine da ne obelodane informacije o CIA-inim šemama protiv Kastra, je možda više doprinela narušavanju kredibiliteta komisije nego bilo šta što se dogodilo tokom sprovođenja istrage,“ navodi se u izveštaju. “U tom smislu – i samo u tom smislu – Mekon se može smatrati “ko-zaverenikom“ u “zataškavanju“ atentata na Džona Kenedija.“
Webtribune.rs