Uključeni u operaciju potrage za planinarima koji su, pod još uvek do kraja nerazjašnjenim okolnostima, nastradali u februaru 1959. godine na Severnom Uralu, takozvanom grupom Djatlova, izrazili su neslaganje sa verzijom ruskog tužilaštva o ovom tragičnom događaju i izneli svoje tumačenje, vezano za tehnološku katastrofu.
Kako prenose ruski mediji, majstor sporta Vladislav Karelin je rekao da se, dve nedelje posle stradanja Djatlovaca, sa grupom prijatelja uputio u pohod tragom stradalih studenata, rutom koja je išla 50 kilometara južnije od njihove. Turistička grupa je tokom putovanja na nebu registrovala svetleći trag.
“Kada smo razmenili mišljenja, zaključili smo da je u pitanju meteor. Međutim, nekoliko godina kasnije videli smo fotografije lansiranja raketa sa Bajkonura, snimljene odozdo, tako da je to upravo ono što sam i ja video 17. februara”, rekao je Karelin. Po njegovim rečima i drugi tragači su videli sličnu svetlost 31. marta 1959. godine.
Karelin je rekao da je za neuspešna lansiranja sa poligona Kapustin Jar, obavljena u februaru 1959. godine, saznao 2010. godine iz knjige “Zadatak od posebnog državnog značaja. Iz istorije stvaranja raketnog nuklearnog oružja i raketnih trupa strateške namene”.
Autori publikacije su stručnjaci za istoriju raketno-artiljerijskog naoružanja Ivan Ivkin i Grigorij Suhin, a u knjizi su objavljeni dokumenti vezani za sovjetsku, raketnu industriju.
Kako je Karelin naglasio, pronađeni zaleđeni tragovi turista, koji su vodili od šatora u šumu i zaleđeni kameni grebeni svedoče o toplotnoj aktivnosti.
“Narednih godina niko nikada nije video led. Bilo ga je samo 1959. godine. Ove činjenice navode na zaključak da je apsolutno moguće da je reč o nekom snažnom, toplotnom delovanju, tehnološkom bez sumnje, koje je moglo i da izazove tragediju”, rekao je on.
Akademik Petar Bartolomej, član uprave Fonda za očuvanje sećanja na grupu Djatlova, rekao je da je tužilaštvo tokom provere omalovažilo ulogu svedoka koji su učestvovali u potrazi.
On smatra da ključni svedoci u ovom predmetu treba da budu bivši zamenik rukovodstva istražnog odeljenja za Sverdlovsku oblast Jevgenij Okišev i patolog Lav Ivanov koji su 1959. godine vodili krivični postupak.
Kako je precizirao, oba svedoka su prvobitno govorila da je planinare na beg iz šatora naterala upravo tehnološka katastrofa.
Rukovodilac Fonda za očuvanje sećanja na grupu Djatlova Jurij Kuncevič najavio je obraćanje ove organizacije Istražnom odboru, sa molbom da obnovi istragu.
“Obraćamo vam se s molbom da sprovedete istragu u vezi sa krivičnim delom bez broja, o turistima-skijašima koji su izgubili živote u zimu 1959. godine, na području planine Otorten na Severnom Uralu. Molimo vas da to učinite dok su još uvek živi svedoci uključeni u operaciju potrage, sprovedenu tih godina i dok se još uvek čuvaju materijalni dokazi”, pročitao je Kuncevič deo pisma koji su potpisali članovi Fonda, Ruskog geografskog društva i rodbina poginulih.
Istražni odbor Rusije je u martu ove godine saopštio da su ekstremni vremenski uslovi u kojima se grupa Djatlova našla prouzrokvali njihovu smrt i da je za pojavu tolikog broja verzija, koje tragične događaje tumače misterioznim razlozima, zaslužan nemar istrage.
(hr.rbth.com)