Katastrofalni uticaji veštačkih klimatskih promena su preterani, kažu vrhunski naučnici za globalno zagrevanje koji su priznali da su pružili pristrasne studije zasnovane na lažnoj nauci kako bi zadovoljili vladu.
Ove studije su zatim iskoristili mejnstrim mediji da kontrolišu priču o globalnom zagrevanju i ubede javnost da se milijarde dolara u dodatnim poreskim prihodima kako bi se izbegao Armagedon.
Međutim, svet se zagrevao mnogo sporije nego što je to predviđeno kompjuterskim modelima, koji su bili “na vrućoj strani“ i precenili uticaj emisija na prosečnu temperaturu, a sada naučnici za globalno zagrevanje počinju da istupaju i priznaju svoju prevaru.
Thegwpf.com izveštava: Nove prognoze ukazuju na to da svet ima bolju šansu nego što se to tvrdilo, da ispuni cilj postavljen Pariskim sporazumom o klimatskim promenama za ograničenje zagevanja na 1,5 stepeni iznad preindustrijskih nivoa.
Ova studija, objavljena u prestižnom časopisu Nature Geoscience, jasno pokazuje da će i dalje biti potrebno brzo smanjenje emisija, ali sugeriše da svet ima više vremena da napravi neophodne promene.
Majkl Grab, profesor međunarodne energije i klimatskih promena na Univerzitetskom koledžu u Londonu i jedan od autora studije, priznao je da su njegova prethodna predviđanja bila pogrešna.
On je na samitu o klimi u Parizu u decembru 2015. godine rekao: “Svi dokazi iz prethodnih 15 godina me dovode do zaključka da povećanje od 1,5 stepeni jednostavno nije u skladu sa istinom.“
Govoreći za The Times, on je rekao: “Kada se činjenice promene, ja promenim moje mišljenje.“
“Još uvek je verovatno da će biti veoma teško postići ovakve promene dovoljno brzo, ali smo u boljoj poziciji nego što sam mislio.“
Profesor Grab je rekao da je nova procena bila dobra vest za male ostrvske države u Pacifiku, kao što su Maršalska ostrva i Tuvalu, koji bi mogli biti preplavljeni rastom mora ako se prosečna temperatura poveća za više od 1,5 stepeni.
“Pacifička ostrva su manje osuđena na propast nego što smo mi mislili,“ rekao je.
Profesor Grab je dodao da su i drugi faktori ukazali na više optimizma o klimatskim promenama, uključujući i Kinu koja je smanjila rast emisija mnogo brže nego što je predviđeno, a troškovi vetroelektrana na obalama u UK strmoglavo padaju.
On je rekao: “Mi smo usred energetske revolucije i to se dešava brže nego što smo mislili, što vladama daje veći kredibilitet da ojačaju odluku koju su predstavili u Parizu.“
Studija je utvrdila da je grupa računarskih modela, koje je koristila Međuvladina komisija za klimatske promene, predvidela brži rast temperatura nego što se to zaista dogodilo.
Prosečna globalna temperatura je porasla za oko 0,9 stepeni od preindustrijskih vremena, ali je došlo do usporavanja u stopi zagrevanja za 15 godina pre 2014. godine.
Majls Alen, profesor geosistemske nauke na Univerzitetu u Oksfordu i drugi autor ovog rada, kaže: “Nismo videli to ubrzanje zagrevanja nakon 2000. godine koje vidimo u modelima. To nismo videli u posmatranjima.“
On je rekao da je grupa od desetak kompjuterskih modela, proizvedenih od strane vladinih istraživačkih instituta i univerziteta širom sveta, sastavljena pre deset godina “tako da nije iznenađujuće to što počinje malo da odstupa od posmatranja.“
On je rekao da je previše korišćenih modela “bilo opredeljeno za globalno zagrevanje,“ što znači da su predvideli previše povećanja temperature.
Prema modelima, zadržavanje prosečnog povećanja temperature ispod 1,5 stepeni bi značilo da svet može sebi priuštiti da emituje samo oko 70 milijardi tona ugljenika nakon 2015. godine. Prema trenutnoj stopi emisija, ovaj takozvani “ugljenični budžet“ bi se iskoristio za tri do pet godina.
Prema novoj proceni, svet može emitovati još 240 milijardi tona i još uvek imati razumne šanse da zadrži porast temperature ispod 1,5 stepeni.
“To je oko 20 godina emisija pre nego što temperature eventualno pređu 1,5 stepeni,“ rekao je profesor Alen.
Webtribune.rs